Članci

Tuzla moje mladosti, Reč unapred

Sasvim neočekivano, ali tiho i postojano, grad je počeo da tone. Razume se, on nije tonuo svuda podjednako, niti u svim svojim delovima. Bilo je to podzemno i podmuklo razaranje, kome se nije mogao sagledati kraj. Počinjalo je obično time što se vrata ili prozori nisu mogli zatvoriti, pojavljivale su se pukotine, otpadao je kreč i malter. „Uveče smo zatvorili  []

Tuzla moje mladosti, Na Golome Brijegu

Predgradja našeg grada nisu nam bila uvek lako dostupna, naročito ako u njima nemamo prijatelje ni rodjake. Čine nam se beskrajno udaljena i nepoznata. Kad se predje drveni most na Jali, ispod Kulovića kuće ili iznad Vatrogasnog Doma, ulicom duž Jale, na levu stranu kreće se uz brdo gde počinje Goli Brijeg, dok se na desnu stranu ulica produžava niz  []

An Old Tourist in the New Bosnia

Milka Žicina, Reportaže (Beograd: Rad, 1950), pp. 53-75. The Serbian text will be published at the end of October. 

Amela Mustafić, dvije pjesme

  “Pjesništvo je uvijek aktuelno, ali ljudi toga nisu svjesni. Ja vidim poeziju u svemu što pogledam. Poezija se manifestira u svim ljudima. Ljudi se prepoznaju samo onda kada se ogledaju u tuđim očima. Ogledajte se u očima beskućnika i napisat ćete pjesmu o čovječanstvu,” kaže Amela Mustafić u jednom intervjuu. Rođena u Srebrenici 1994, diplomirala i magistrirala u Sarajevu.  []

ISAKOVICA

  Rođena kad se žito sijalo, upisana kad se bralo i Mehmed na konjima odvukao par vreća do varoši da proda. Rekli su joj da treba znati tek poneko ćirilično slovo, radi potpisa, i da je nauka: zamijesiti hljeb, oplesti čarape, udati kćer čistog obraza i izvesti sinove na pravi put. Udajom za Isaka izgubi identitet i nadu da će  []

MUŠKO DIJETE

  Imali su sretan život i kćerku sa njegovim očima i nosićem. Voljeli su miris zemlje nakon kiše, zvuk šume, u jesen kada vjetar sa lišćem izvodi smrtonosne korake, ostavljajući krvave tragove zemlji da tu, u proljeće, iz boli cvijet iznikne. Imali su imanje, u koje može stati stotinu dječaka i djevojčica, bez kuće, zajedno sa svojim igračkama, koje grle  []

Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici je svjetionik nade za ljudsko pravo na memorijalizaciju i tranzicionu pravdu

  Kada je u Srbiju stigla vijest da će Rezolucijom Generalne skupštine UN-a 11. juli biti proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, Nemanja Stevanović, stalni predstavnik pri UN-u iz Republike Srbije, napisao je pismo generalnom sekretaru UN-a da bi upozorio na “opasne posljedice” takve Rezolucije. Predstavnik Srbije je, osim toga, upozorio da bi usvajanje Rezolucije moglo  []

Merry Christmas and Happy New Year

  Ispred okićene jelke na Clinton Square grupa protestanata.  Umjesto šampanjca u ruci transparent:  Ceasefire.  Dostojan motiv za prazničnu čestitku.    Iza jelke,  na naličju ove moguće razglednice,  ljudi se kližu i vesele,  iako je Božić u Betlehemu otkazan.    Svjetlost naših raznobojnih ukrasa  ne razbija tamu  u Isusovom rodnom mjestu  jer „Bog je pod ruševinama Gaze“  – kako kaže  []

Brojni tajnoviti glasovi Bosne. Kritika romana Uhode Derviša Sušića

    Rijetki su savremeni romani koji na tako ubjedljiv način utjelovljuju izrazito sinkretične historijske i kulturne osobitosti bosanskog identiteta – ili, da citiramo fundamentalni esej Muhameda Filipovića, „bosanski duh“  – kao što je to uspio roman Uhode (1972) pisca Derviša Sušića (1925-1990). Znakovito, autorov sin Muhamed Sušić u nedavnom intervjuu opisao je roman kao književnu „ličnu kartu“ zemlje, objašnjavajući kako je  []

„Tvrđava“ Meše Selimovića – amblematski znak socijalističkog estetizma i primjer modusa modernističke proze sa junakom apsurdnog iskustva

  Na primjeru jezičko-stilskih struktura romana „Tvrđava“ Meše Selimovića ukazivaće se na temeljne postulate poetike socijalističkog estetizma, bez namjere da se pruži sveobuhvatna analiza svih značenja iskazanih ovim romanom. Djelo pripada kategoriji romana koji su modelovani oko tzv. junaka apsurdnog iskustva koji je utemeljio Ivo Andrić u „Prokletoj avliji“, a koji su dalje, između ostalih, uobličavali Mihailo Lalić u „Lelejskoj  []

Nova Knjiga, Rusmir Mahmutćehajić, Genocidsko antibosanstvo

  “Dobra knjiga” najavljuje objavljivanje knjige Rusmira Mahmutćehajića Genocidsko antibosanstvo.  U knjizi su predstavljena viśegodišnja istraživanja autora o ideologiji genocidskog antibosanstva, najmanoj najmanje pojavi u dogođenom zločinu genocida. Četiri su preduvjeta za događanje zločina genocida: genocidska ideologija, genocidska elita, genocidska organizacija i izvršitelji genocida. Kada je genocid dogođen, elite, organizacije i izvrštelji mogu biti poraženi i zapriječeni. Ali to nije  []

30 BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH UMJETNIKA

VERONIKA YABLONSKA 30 BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH UMJETNIKA   Kako su naslikali život, smrt, hranu i lutanje i šta možemo naučiti od njih Ako je umjetnost ogledalo okrenuto prirodi, dobrodošli smo pogledati u nju. Kako su naslikali život, smrt, hranu i lutanje i šta možemo naučiti od njih   Ako je umjetnost ogledalo okrenuto prirodi, dobrodošli smo pogledati u nju. U ovom eseju  []

Dušan Karpatský

(31 januar 2017 – 31 januar 2024) U bogatoj historiji češko-južnoslavenskih kulturnih odnosa malo ko je ostavio tako dubok trag kao Dušan Karpatský, koji nas je napustio prije sedam godina. U potpunoj suprotnosti s kontroverznim reakcijama povodom njegove smrti na južnoslovenskom prostoru, na tom istom prostoru, zahvaljujući njegovim saradnicima, poštovateljima i prijateljima, prije svega Andreju Stojkoviću, postavljen je niz izložbi, a  []

Od početka rata u Ukrajini . . . .

Od početka rata u Ukrajini Milorad Dodik sistematski suspenduje državu BiH u Republici Srpskoj (RS) i utire put njenoj secesiji. Poslanici Republike Srpske glasali su za suspenziju odluka Ustavnog suda BiH, što neki stručnjaci tumače kao “pravnu secesiju” i kršenje Dejtonskog sporazuma. Brojni antiustavni potezi RS u kontinuitetu redukuju funkcije države na području vladavine prava i bezbednosti. Na taj način  []

Tri sirene

za Christinu Pluhar  Pustio sam glasove sirena da me vode,  i započeo novi dan. I ne znajući riječi  znam – tako se pjeva o ljubavi i slobodi.   Prošli smo dug put, od jutra do mraka.  Režimi su se mijenjali kao godišnja doba,  ljudi opadali kao lišće. Još su Odiseju rekli:  začepi uši, zavest će te! Oduvijek su govorili  svašta,  []

Međuvjersko obredno srodstvo u polietničkom društvu: osvrt na film Ustav

Ustav Republike Hrvatske, hrvatski film koji je napisao i režirao Rajko Grlić (2016), prikazuje kako zajednički život u društvu koje se suočava sa međunacionalnom mržnjom i homofobijom zahtijeva međusobnu povezanost i razumijevanje. Naizgled nepremostive razlike neočekivano se prevazilaze na kraju filma kroz kulturni običaj obrednog srodstva poznatijeg kao kumstvo. Filmom nadahnuto, ali prirodno rješenje međuetničkih sukoba i netolerancije daje uvod  []

Snijeg pade na behar, na voće

Snijeg pade na behar, na voće.  Snijeg pade na behar, na voće Neka ljubi ko god koga hoće.  Neka ljubi ko god koga hoće Ako neće, nek se ne nameće  Ako neće, nek se ne nameće Od nameta nema salameta.  Od nameta nema salameta Da si sretan kô što si nesretan  Pa da dođeš meni u odaje Da mi sjediš  []

Nedeljno jutro u Ithaci

  Grad se otkriva ujutro, kada bunovan sa sebe svlači prekrivač noći. Prolaznike dočekuje  s krezavim asfaltnim osmijehom rupa i zakrpa  i objeručke grli zanosnim alejama za koje  u engleskom nemaju primjeren izraz. Ali  trotoare obožavam, pa makar bili i grbavi.  Oni su gradski krvotok. Prodirem u njega,  samo još ne znam da li kao virus ili antitijelo.  Korak po  []

Čekajući svoju dušu

za Dominiku Křesťanovu Dragi Wayles, vratio sam se sa dugog puta.  Iz Praga me ispratila i u Syracuse dočekala kiša.  Je li to nebo plakalo zbog mog odlaska ili povratka?  Ili to ja običnom pomjeranju s mjesta na mjesto  pokušavam dati neki patetični viši smisao?  Avion je s lakoćom uzletio, probio se kroz kišu  i podigao nad oblake. Sivi i  []

ЗЕМЉА, ЉУДИ И ЈЕЗИК КОД ПЕТРА КОЧИЋА

Говорићу не о целој појави Петра Кочића, него само о три елемента из живота и дела Петра Кочића — о земљи, људима и језику, и о томе како се та три елемента јављају у његовом животу и делу, и како утичу на њих. »Вилајет Босна изукрштан је у свима правцима дивљим планинама«. Тим речима почиње књига аустријског мајора Gustava Тhömela  []