Pored onoga što sam čitao o turbetima i legendama o njima u delima F. W. Hasluck-a i Tih. R. Đorđević, video sam lično mnoga turbeta i čuo i zabeležio mnoge legende o njima, ali legenda o sasvim skromnom turbetu u G. Srebreniku se izdvaja od svih koje sam čuo i smatram da vredi da se posebno objavi. U G. Srebreniku, […]
Istina je da je udio Srba u strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije znatno smanjen (sa 44 odsto stanovništva 1948. udio je smanjen na 31 odsto ukupnog Jugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama 76 stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991. godine). Uprkos tome, dominantan broj komunista Srba je čitavo vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije snažno radio na afirmaciji Bosne […]
Sjećam se k’o sad, trčkarali smo bosi po prašnjavom makadamu ispred zgrade moji prijeratni drugari i ja. Bezbroj puta smo zajedno gradili kule u pijesku, pravili kolače od blata, igrali se žmurke, klikera, kockica, škole, lastiša, pjevali smo zajedno neke drage, vesele dječije pjesmice. Sjećam se i čika Simbada. Koliko smo puta nasjeli na njegove bezazlene šale: ‘’Eno helikopter se […]
Mnogo sporije i teže nego li poezija, a što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. “bosanske pripovijetke”. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjedačke književnosti. “Bosanska pripovijetka”, koja je bila proglašena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naročito u periodu […]
Pobuna i otpor stalna su iskrišta koja se razgorijevaju u junacima Sušićevih pripovijesti, junacima koji svoje duboko i neiskorjenjivo osjećanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost. Zemlja o koju se stalno otimaju tuđe vojske i ordije, zemlja u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali, Bosna je na razmeđu svjetova stalno ucrtavana u središte ratnih […]
Čitajući Uhode čovjek brzo zaključi da prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, da ima zanata koji su i stariji i složeniji, da ima igara u kojim su ulozi veći i krvaviji, a gubici strašniji i beznadežniji. Uhode se mogu čitati kao uzbudljivo štivo o vječno zanimljivoj špijunaži, kao istorijski roman, kao niz psiholoških studija, kao zbirka pripovjedaka u kojim se […]
Uhode Derviša Sušića prevela je na engleski Amira Sadiković te je djelo nedavno objavila Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Roman, koji je uvršten u kanon bosanske književnosti, predstavlja niz bilješki koje su napisali špijuni ili su o špijunima protežući se kroz dugu i složenu historiju Bosne i Hercegovine. Uhoda pokušava proširiti svoje znanje o zemlji koju on ili […]
Kako biste cijenili o čemu je ovdje zapravo riječ, razmislite o tome kako jedino pitanje zaista vrijedno odgovaranja nije „kako je bilo biti učinjen paćenikom?“ nego radije „kako je bilo biti uzrok patnji?,“ što je u mojim očima sve uobičajenija misao. Na tržištu trenutno nema kraja broju knjiga koje se u ovom ili onom pogledu tiču toga „kako obični ljudi […]
OKO Između vala i vala između zala bez tla bez korjenja u ovome modrom u ovome sivom u ovome crnom gorkoga gorenja procvjetaću pjenom bijelom rumenom zlokobno oko nikada vise neće me poznati
Dotle zàprećēm kolac pod pepeo gusti, pod njime Da se ugrije brzo, i drugove hrabriti stanem Te im govorit, da ne bi uzmaknuo ȍd strā ni jedan. A kad se maslinov kolac zapaliti šćaše u ognju, Ako je i bio zelen, i strašno kada se usja, Onda ga bliže iz ognja izvučem, a drugovi moji Okolo stanu, i bôg nas […]
Običan sam metalac. Radio sam s metalom čitav život u raznovrsnim tvornicama širom zemlje. Bio bih počastvovan ako biste mogli objaviti ovaj moj rad, ovog puta kovan riječima a ne od metala, u Vašem časopisu Duh Bosne. Rodio sam se u Bosni, 3. novembra 1951. godine. Živim sa uvjerenjem da sadašnja generacija ljudi, mladih ljudi, imaju za zadatak da stvore […]
Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne […]
Omer Hadžiselimović je izgubio bitku s teškom bolešću. Rođen je u Sarajevu 1. januara 1946 godine, gdje je doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu 1978 godine. Tokom karijere obavio je brojne istraživačke posjete fakultetima i institutima diljem svijeta, uključujući Oxford University u Engleskoj, Sveučilište u Zagrebu u Hrvatskoj, Univerzitet u Beogradu u Srbiji, John F. Kennedy Institut u Berlinu u Njemačkoj […]
Maku Dizdaru Ko što tibetanski nomadi biraju poglavicu bacanjem kocke u kojem pobjeđuje onaj koji na kocki izgubi, dopalo mi je da poslije tebe nastavim čekati Bogumile. Da uvijek ima neko ko će im u susret izaći na njima razumljivom jeziku. Svakoga dana otvorim djedovsku hižu, iznesem smokve i natočim vino čitajući kamen dok čekam Bogumile. Uživam u svom poslu […]
Na kontinentima, po aerodromima, na stadionima, posvuda srećem ljude koji su se prije više od dvadest godina, bježeći iz rata kao i ja, raselili po svijetu. Osjećam da su tu oko mene, ko su i odakle, ali ih ne primjećujem odmah pošto se ne razlikuju u mnoštvu. Obični su kao i ja sve dok se u oči ne pogledamo i […]
Teško upamtim išta od jučerašnjeg dana ali se prošlosti jasno sjećam. Rane godine prve tonu u toz ljudskog vijeka isto ko što se čađ sunca i zemlje crvenice sliježe u maslinovom ulju. Ostalo nema ukusa. U oktobru smo redovno kasnili iz škole kradući usput najslađe grožđe već oglodanog ljeta. Iznenadni udar vjetra razljuti stršljenove… Davno sam otišao i dugo se […]
Prema UNESCO-u obrazovanje je dio kulture; gdje se, u isto vrijeme izražavaju i dolaze do izražaja obrazovni i socijalizacijski efekti kulture. Za razliku od drugih međunarodnih organizacija, UNESCO prioritizira fundamentalne efekte kulture i kulturni karakter obrazovanja. Kroz ovaj angažman, UNESCO-va koncepcija ekonomije i kulture ovu organizaciju razlikuje od drugih organizacija. Prisutne su tri su osnovne publikacije koje to ilustriraju: Faurev […]