Članci

Sjećanje na Sarajevo

Sljedeća tri zapisa dio su “Povremenog dnevnika o ljubavi i ratu,” koji je autor tek djelimično napisao. Dnevnik treba da obuhvati pedeset godina autorovog života u Bosni – od njegovog ranog djetinjstva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Osmijeh – proljeće 1939, proljeće 1941. Njen osmijeh… Ah, šta bih samo dao kad bih mogao spjevati odu tom  []

Odlomci iz romana “Uhode”

Stigao sam dogovorenog dana. Dvije noći noćio sam u ovdašnjem hanu. Upoznao sam se s nekoliko uglednijih, odnosno oni su se udostojili da me pitaju za ime, porijeklo i razlog dolaska. Ubijedio sam ih u dogovorene podatke. Na prvi pogled, sve je mirno, ili ja još nisam uspio da izoštrim čula za ovu sredinu. Čovjek za koga ste rekli da  []

O stereotipima i Bosni

U modernom svijetu, koji je bombardovan medijima i tuđim percepcijama stvarnosti, stereotipi su alati za procesiranje iskustva i način komunikacije. Svoje percepcije kostimiramo i sporazumijevamo se putem pojednostavljenih šema za prepoznavanje pojmova. Akcija uma vrši pojednostavljivanje stvarnosti kroz uokvirivanje novog iskustva u stereotipe tako što informacije generalizuje, briše ili iskrivljuje, kako bi se uklopile u forme koje već poznajemo. Stvarnost  []

Ruždi-paša i sarajevski Jevreji

Neki Jevrejin iz Sarajeva imenom Moše Havijo prešao je u Travniku na islam, lukavošću se uvukao u red derviša i dobio ime derviš-Ahmed. Neukom muslimanskom puku izdavao se za čudotvorca, nadahnuta božjom inspiracijom i narod je u njega vjerovao. Valjda je taj lažni derviš-Ahmed učinio kakav prepad na Jevreje, jer – kako priča veli – ovi su, kada je pethodnik  []

Katarinina priča

D.O.M. Catherine Reginae Bosnensi Stephani Ducis San (c) ti Sabbae Sorori,  Et genere Helene et Domo Principis Stephani natae, Tomae Regis Bosnae Uxori. Quantum vixit annorum LIIII Et odbormivit Romae Anno Domini Et odbormivit Romae Anno Domini MCCCCLXXVIII DIE XXV Octobris Monumentum ipsius scriptis positum.  To na grobu mome piše, a ne piše zašto i kako dospjeh tu, u tuđoj zemlji da umrem.  []

Katarina Vukčić Kosača (1424-1478)

Nekoliko žena ostavilo je vidljiv trag u povijesti srednjovjekovne Bosne. Jedna od najzanimljivijih svakako je kraljica Katarina Vukčić Kosača. Ona svojom životnom sudbinom osvjetljuje povijest posljednjih desetljeća bosanskog kraljevstva, pa nije čudo da svi oni koji opisuju bosansku povijest XV stoljeća, neizostavno i njoj posvećuju dostojnu pažnju. Djetinjstvo i mladost Katarina Vukčić Kosača bila je kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutoga  []

Legende o kraljici Katarini

Poznati povjesničar Dr. Vlajko Palavestra skupljajući narodnu tradiciju u Bosni i Hercegovini ustanovio je da je i danas još uvijek živo sjećanje na događaje i ličnosti srednjovjekovne Bosne. Posebice priče o kraljici Katarini koje se i danas mogu čuti kod starih seoskih ljudi u okolici Kraljeve Sutjeske, Kreševa, Fojnice, Olova i drugih mjesta srednje Bosne. Pored legendi koje je zapisao  []

O političkom značaju retorike Ratka Mladića

General Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba ušao je u Srebrenicu 11. jula, nekoliko trenutaka iza prvih srpskih vojnika u pratnji televizijske ekipe. “Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu, “ rekao je Mladić u kameru. “Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.” Tom Gjelten. Pogledajmo sramnu izjavu Ratka Mladića nakon zauzeća Srebrenice  []

Ruža u oluji, Zlatko Ugljen

“O ružo, čisto potuslovlje…” Rilke Zlatko Ugljen, profesor, trostruki akademik, neimar remek-djela naše moderne, tvorac arhitekture postojanosti, ove godine navršava osam desetljeća života. Grad Mostar, u kome je Zlatko rođen i kome je darovao jednu od najljepših svojih građevina, izbrisao je tu umjetničku zadužbinu s lica zemlje. Zaborav cvate u našim porušenim gradovima, a njegovi ružni divovski cvjetovi od betona,  []

Odlomci iz romana “Uhode”

Moj gospodaru, zemlja zvana Bosna nesrećna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, još manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri  []

Sudbina jednog imigranta: Dva života za cijenu jednog

Kad postaneš imigrant, izgubio si ili si na putu da izgubiš mnogo: svoju zemlju, svoj jezik, svoju kulturu, svoje prijatelje. Ali ti isto tako dobijaš mnogo: novu zemlju, nove spoznaje, novo iskustvo, a možda i nove prijatelje. Napetost između gubitka i dobitka—rubrike rashoda i rubrike prihoda na računu tvog života—stvara ti dojam da živiš dva života, jedan koji si ostavio  []

Sirene

Dođi čovječe slavni O velika ahejska diko Dođi Zar tvoje se srce veliko Što okamenilo je na Troji Zar se to srce kameno Pjesme ove boji Dođi čovječe slavni  

Hapšenje Jovana Divjaka: Žrtva postaje zločinac

Hapšenje Jovana Divjaka je samo nastavak kontraproduktivnog ponašanja Beograda kada je reč o tumačenju prošlosti iz devedestih. Nakon što su Ejup Ganić, Ilija Jurišić i nedavno Tihomir Purda hapšeni, pa oslobođeni zbog nedostatka dokaza, slučaj Divjak samo produbljuje nepoverenje u regionu prema namerama Beograda. Beograd je ovakvim ponašanjem sebe stavio u ulogu tužitenja i faktora koji definiše karakter rata, po  []

Molitva

Isuse moj zaštiti nas od onih koji te štite obrani nas od onih koji te brane koji te brane od mladića što u očaju hule tvoje ime mladića sličnih tebi zaštiti nas od onih koji te štite jer njihove riječi zvone zveketom zlatnika dok licitiraju tvojom mukom, dok te sažaljevaju kažu jadni naš gospod, umro je mučeničkom smrću kao da  []

Most

Sanjah Da ću jednom Izgraditi Most Do sunca Al od želje Osta temeljac u dubini srca  

Odvojiti historiju od mita: Razgovor, III (1993)

LIFSCHULTZ: Među mnogima koji su protiv bilo kakave vojne akcije protiv beogradskog režima je i Misha Glenny, dopisnik BBC-a za Istočnu Evropu. U svom uvodniku u New York Timesu iz aprila 1992, na primjer, on tvrdi da ”za nas koji živimo i radimo na Balkanu, stvari izgledaju malo drugačije. Znamo da će bombardovanje Srba pokrenuti more krvi u kojem će  []

Trajući čin bosanske drame

U Beogradu je 18. jula 2010. godine Boris Tadić, predsjednik Republike Srbije, bio domaćin Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske. Taj događaj je, kada se preispituje u bosanskohercegovačkom vidiku, i poželjan i važan. Cijelo dvadeseto stoljeće srpskih i hrvatskih odnosa obilježava bosanskohercegovačko pitanje kao njihovo središte. Ono je na završetku tog stoljeća dostiglo svoj vrhunac u direktnoj uključenosti gotovo svih raspoloživih  []

U razredu

noć polagano guši svjetlo dana i ona zatvara knjigu ruka joj ostaje lebdjeti nad naslovnicom Povijesna početnica: kratak vodič gledamo jedno drugo kao da hoćemo upamtiti izraz lica prije no što postane vlastita sjena krov je zgrade pougljenjen kostur pod razreda posut udžbenicima bilježnicama selo napol spaljeno napušteno osim jednog tovara što je u polju revao dok smo nas dvoje  []

Uokvireno pamćenje

dogodilo se to jednoga dana kad su svi pokušavali izmaći vatri snajperista a. žena koja je tražila godota i stablo, glava joj bila pokrivena kacigom, prsa pancirkom b. muškarac koji je ravnao osakaćenim orkestrom u skeletnoj dvorani prigušene povijesti c. žena koja je dobila cvijeće s kratkom peteljkom pokupljeno s improviziranih grobova d. djevojčica koja se van iskrala da nadje  []

Očeva sahrana

SVE JE IZGLEDALO USPUTNO SLUČAJNI SINGULARITET U DRUGOM VREMENU I PROSTORU SVI SU DOŠLI IZ NENADA OD NEKUD NE ZNANO SA KUPILI SE KAO U SNU NIKO NIJE OSTARIO GARA SADIK DJEMO JUSUF MURAT AHMET KIBAN HAJRUDIN VRIJEME PRI VREMENO STALO RAKA U BOSANSKOJ KRAŠKOJ ZEMLJI ISKOPANA ZAMOTANO TIJELO PO HRANJENO DASKE UREDNO UKOŠENE JEDNA UZ DRUGU ZEMLJA UŽURBANO NA  []