Istina je da je udio Srba u strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije znatno smanjen (sa 44 odsto stanovništva 1948. udio je smanjen na 31 odsto ukupnog Jugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama 76 stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991. godine). Uprkos tome, dominantan broj komunista Srba je čitavo vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije snažno radio na afirmaciji Bosne […]
Sjećam se k’o sad, trčkarali smo bosi po prašnjavom makadamu ispred zgrade moji prijeratni drugari i ja. Bezbroj puta smo zajedno gradili kule u pijesku, pravili kolače od blata, igrali se žmurke, klikera, kockica, škole, lastiša, pjevali smo zajedno neke drage, vesele dječije pjesmice. Sjećam se i čika Simbada. Koliko smo puta nasjeli na njegove bezazlene šale: ‘’Eno helikopter se […]
Mnogo sporije i teže nego li poezija, a što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. “bosanske pripovijetke”. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjedačke književnosti. “Bosanska pripovijetka”, koja je bila proglašena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naročito u periodu […]
Pobuna i otpor stalna su iskrišta koja se razgorijevaju u junacima Sušićevih pripovijesti, junacima koji svoje duboko i neiskorjenjivo osjećanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost. Zemlja o koju se stalno otimaju tuđe vojske i ordije, zemlja u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali, Bosna je na razmeđu svjetova stalno ucrtavana u središte ratnih […]
Čitajući Uhode čovjek brzo zaključi da prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, da ima zanata koji su i stariji i složeniji, da ima igara u kojim su ulozi veći i krvaviji, a gubici strašniji i beznadežniji. Uhode se mogu čitati kao uzbudljivo štivo o vječno zanimljivoj špijunaži, kao istorijski roman, kao niz psiholoških studija, kao zbirka pripovjedaka u kojim se […]
Uhode Derviša Sušića prevela je na engleski Amira Sadiković te je djelo nedavno objavila Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Roman, koji je uvršten u kanon bosanske književnosti, predstavlja niz bilješki koje su napisali špijuni ili su o špijunima protežući se kroz dugu i složenu historiju Bosne i Hercegovine. Uhoda pokušava proširiti svoje znanje o zemlji koju on ili […]
Kako biste cijenili o čemu je ovdje zapravo riječ, razmislite o tome kako jedino pitanje zaista vrijedno odgovaranja nije „kako je bilo biti učinjen paćenikom?“ nego radije „kako je bilo biti uzrok patnji?,“ što je u mojim očima sve uobičajenija misao. Na tržištu trenutno nema kraja broju knjiga koje se u ovom ili onom pogledu tiču toga „kako obični ljudi […]
OKO Između vala i vala između zala bez tla bez korjenja u ovome modrom u ovome sivom u ovome crnom gorkoga gorenja procvjetaću pjenom bijelom rumenom zlokobno oko nikada vise neće me poznati
Dotle zàprećēm kolac pod pepeo gusti, pod njime Da se ugrije brzo, i drugove hrabriti stanem Te im govorit, da ne bi uzmaknuo ȍd strā ni jedan. A kad se maslinov kolac zapaliti šćaše u ognju, Ako je i bio zelen, i strašno kada se usja, Onda ga bliže iz ognja izvučem, a drugovi moji Okolo stanu, i bôg nas […]
Običan sam metalac. Radio sam s metalom čitav život u raznovrsnim tvornicama širom zemlje. Bio bih počastvovan ako biste mogli objaviti ovaj moj rad, ovog puta kovan riječima a ne od metala, u Vašem časopisu Duh Bosne. Rodio sam se u Bosni, 3. novembra 1951. godine. Živim sa uvjerenjem da sadašnja generacija ljudi, mladih ljudi, imaju za zadatak da stvore […]
Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne […]
Omer Hadžiselimović je izgubio bitku s teškom bolešću. Rođen je u Sarajevu 1. januara 1946 godine, gdje je doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu 1978 godine. Tokom karijere obavio je brojne istraživačke posjete fakultetima i institutima diljem svijeta, uključujući Oxford University u Engleskoj, Sveučilište u Zagrebu u Hrvatskoj, Univerzitet u Beogradu u Srbiji, John F. Kennedy Institut u Berlinu u Njemačkoj […]
Maku Dizdaru Ko što tibetanski nomadi biraju poglavicu bacanjem kocke u kojem pobjeđuje onaj koji na kocki izgubi, dopalo mi je da poslije tebe nastavim čekati Bogumile. Da uvijek ima neko ko će im u susret izaći na njima razumljivom jeziku. Svakoga dana otvorim djedovsku hižu, iznesem smokve i natočim vino čitajući kamen dok čekam Bogumile. Uživam u svom poslu […]
Na kontinentima, po aerodromima, na stadionima, posvuda srećem ljude koji su se prije više od dvadest godina, bježeći iz rata kao i ja, raselili po svijetu. Osjećam da su tu oko mene, ko su i odakle, ali ih ne primjećujem odmah pošto se ne razlikuju u mnoštvu. Obični su kao i ja sve dok se u oči ne pogledamo i […]
Teško upamtim išta od jučerašnjeg dana ali se prošlosti jasno sjećam. Rane godine prve tonu u toz ljudskog vijeka isto ko što se čađ sunca i zemlje crvenice sliježe u maslinovom ulju. Ostalo nema ukusa. U oktobru smo redovno kasnili iz škole kradući usput najslađe grožđe već oglodanog ljeta. Iznenadni udar vjetra razljuti stršljenove… Davno sam otišao i dugo se […]
Prema UNESCO-u obrazovanje je dio kulture; gdje se, u isto vrijeme izražavaju i dolaze do izražaja obrazovni i socijalizacijski efekti kulture. Za razliku od drugih međunarodnih organizacija, UNESCO prioritizira fundamentalne efekte kulture i kulturni karakter obrazovanja. Kroz ovaj angažman, UNESCO-va koncepcija ekonomije i kulture ovu organizaciju razlikuje od drugih organizacija. Prisutne su tri su osnovne publikacije koje to ilustriraju: Faurev […]
U proteklih trideset godina napisano je mnogo tekstova, među kojima i ozbiljnih naučnih radova, o Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti (1986). Potreban kao egzaktan bilans razvoja Srbije do prelaza iz XX u XXI vek i spisak racionalnih rešenja, Memorandum SANU, po mišljenju autora koji su ga analizirali, to nije bio. Stvarnost, koja je kreirana, uz učešće akademika i Akademije, nije […]
Moj paradoks je potpun: Ne želim da se sjećam, a ne mogu da zaboravim. Sredinom 1992. godine mislio sam da će to prestati za nekoliko dana. Sredinom 1995. godine shvatio sam da neće završiti nikada. Između ove dvije pogrešne prognoze počiva agonija grada koji je duže mogao izdržati bez vode nego bez cigareta. Danas, mnogo godina kasnije, kada opsadu Sarajeva […]
Danas se svjetsko društvo ili svjetska društva nalaze u fazi traganja za modelom socijalne kohabitacije. Problem je u tome što su ova duštva izgradila svoje identitete kroz kulturu i religiju te im se proces kohabitacije s drugima pojavljuje samo kao proces asimilacije. Izlaz iz ove poteškoće najčešće se traži u kompromisu koji je moguć samo ukoliko se napuste esencijalistička stajališta. […]
A ovo pisa Sužanj koji se ne raduje Nek bude potonji sužanj Što izgubio nadu je