Članci

MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU između MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU GRADA SARAJEVA

Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo, su u Vijećnici otvorili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, u ime predsjednika Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Gabrielle Mclntyre i biši sudija MKSJ Faust Pocar. Osnivanje Informativnog centra i promocija njegovog naslijeđa projekt je od historijskog značaja za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Centar predstavlja još jedan korak  []

POZIV

A sada hajdemo konačno sada pođimo jasno u onaj hod nevidovni konačno sada tamo tu je u torbi hljeb i kamen tu je nož i srce hajdemo pođimo tamo gdje ne znamo sjećanjem da ikada smo i ičim bili odakle smo tamo zaista odavno u sebe ovakve došli u sebe ovakve kakvi se nismo ni skrili ni snili na duboko  []

KUMSTVO KOD SELJAČKIH ZAJENICA

U katoličkoj crkvi postoje kumovi na krštenju, na krizmi i prilikom vjenčanja. Kumovi se svaki put posebno biraju. Oni se svagdje veoma poštuju i smatraju u neku ruku rodbinom. Kod pravoslavnih kumstvo ima još veću ulogu. Isti se kumovi ili ljudi iz iste porodice biraju kroz više generacija, a kumstvo je bezuvjetno zapreka za ženidbu. Kum je toliko aktivan prilikom  []

KUMOVA KLETVA

U pripovetkama Janka M. Veselinovića, koje su pune dobrog etnografskog materijala, nalazi se jedna pod naslovom „Kumova kletva” (Slike iz seoskog života, II, Beograd, 1899, SKZ 54, 2, 1 idd). Čiča Srećko Sokočić kršteni je kum Stanojlu Puretiću. Stanojlo je seoski kmet, i vrlo naprasit čovek. U jednom trenutku ljutnje, osudi on čiča-Srećka na batine. Čiča Srećko i svi seljaci  []

1943-2018: Sedamdeset pet godina ZAVNOBiH-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine ) i nenaučene lekcije  

Ovaj tekst nudi uglavnom kratak pregled izvora moderne bosanskohercegovačke državnosti koja se danas obilježava, barem na jednoj trećini njezina teritorija kao 25.11. – Dan državnosti. Ovaj praznik referira na prvo zasjedanje AVNOBiH-a koje se održalo u Mrkonjić Gradu na slobodnoj teritoriji 25.11.1943. Ovo zasjedanje se razumijeva kao utemeljujući revolucionarni događaj moderne bosanske države, a u isto vrijeme je, kako ću  []

Tradicionalna bosanska pjesma Sevdalinka kao estetski, glazbeni i filološki fenomen

I Izraz “sevdalinka” potječe od riječi  “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, želje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “säwda” – crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje. Srce sevdalinke je osjećaj ljubavi. Ova središnja tema istražuje se  []

TURBE ŠEH-SINAN-BABE I POBRIN GROB U SREBRENIKU

Pored onoga što sam čitao o turbetima i legendama o njima u delima F. W. Hasluck-a i Tih. R. Đorđević, video sam lično mnoga turbeta i čuo i zabeležio mnoge legende o njima, ali legenda o sasvim skromnom turbetu u G. Srebreniku se izdvaja od svih koje sam čuo i smatram da vredi da se posebno objavi. U G. Srebreniku,  []

BOŠNJACI, HRVATI I SRBI U BOSNI I HERCEGOVINI I U JUGOSLAVIJI

Istina je da je udio Srba u strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije znatno smanjen (sa 44 odsto stanovništva 1948. udio je smanjen na 31 odsto ukupnog Jugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama 76 stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991. godine). Uprkos tome, dominantan broj komunista Srba je čitavo vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije snažno radio na afirmaciji Bosne  []

U POČETKU LJUBAV, U ŽIVOTU MRŽNJA, NA KRAJU SJEĆANJE

Sjećam se k’o sad, trčkarali smo bosi po prašnjavom makadamu ispred zgrade moji prijeratni drugari i ja. Bezbroj puta smo zajedno gradili kule u pijesku, pravili kolače od blata, igrali se žmurke, klikera, kockica, škole, lastiša, pjevali smo zajedno neke drage, vesele dječije pjesmice. Sjećam se i čika Simbada. Koliko smo puta nasjeli na njegove bezazlene šale: ‘’Eno helikopter se  []

DERVIŠ SUŠIĆ, BOSANSKI DUH U KNIJIŽEVNOSTI

Mnogo sporije i teže nego li poezija, a što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. “bosanske pripovijetke”. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjedačke književnosti. “Bosanska pripovijetka”, koja je bila proglašena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naročito u periodu  []

UHODE

Pobuna i otpor stalna su iskrišta koja se razgorijevaju u junacima Sušićevih pripovijesti, junacima koji svoje duboko i neiskorjenjivo osjećanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost. Zemlja o koju se stalno otimaju tuđe vojske i ordije, zemlja u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali, Bosna je na razmeđu svjetova stalno ucrtavana u središte ratnih  []

ČITAJUĆI UHODE

Čitajući Uhode čovjek brzo zaključi da prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, da ima zanata koji su i  stariji i složeniji, da ima igara u kojim su ulozi veći i krvaviji, a gubici strašniji i beznadežniji. Uhode se mogu čitati kao uzbudljivo štivo o vječno zanimljivoj špijunaži, kao istorijski roman, kao niz psiholoških studija, kao zbirka pripovjedaka u kojim se  []

NAJAVA PRIJEVODA UHODA

Uhode Derviša Sušića prevela je na engleski Amira Sadiković te je djelo nedavno objavila Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Roman, koji je uvršten u kanon bosanske književnosti, predstavlja niz bilješki koje su napisali špijuni ili su o špijunima protežući se kroz dugu i složenu historiju Bosne i Hercegovine. Uhoda pokušava proširiti svoje znanje o zemlji koju on ili  []

GDJE JE ZLO?

Kako biste cijenili o čemu je ovdje zapravo riječ, razmislite o tome kako jedino pitanje zaista vrijedno odgovaranja nije „kako je bilo biti učinjen paćenikom?“ nego radije „kako je bilo biti uzrok patnji?,“ što je u mojim očima sve uobičajenija misao. Na tržištu trenutno nema kraja broju knjiga koje se u ovom ili onom pogledu tiču toga „kako obični ljudi  []

SUSRET SA HIDROM

OKO Između vala i vala između zala bez tla bez korjenja u ovome modrom u ovome sivom u ovome crnom gorkoga gorenja procvjetaću pjenom bijelom rumenom zlokobno oko nikada vise neće me poznati    

ODISEJA

Dotle zàprećēm kolac pod pepeo gusti, pod njime Da se ugrije brzo, i drugove hrabriti stanem Te im govorit, da ne bi uzmaknuo ȍd strā ni jedan. A kad se maslinov kolac zapaliti šćaše u ognju, Ako je i bio zelen, i strašno kada se usja, Onda ga bliže iz ognja izvučem, a drugovi moji Okolo stanu, i bôg nas  []

BOSNA!

Običan sam metalac. Radio sam s metalom čitav život u raznovrsnim tvornicama širom zemlje. Bio bih počastvovan ako biste mogli objaviti ovaj moj rad, ovog puta kovan riječima a ne od metala, u Vašem časopisu Duh Bosne. Rodio sam se u Bosni, 3. novembra 1951. godine. Živim sa uvjerenjem da sadašnja generacija ljudi, mladih ljudi, imaju za zadatak da stvore  []

ZEMALJSKO ANTIFAŠISTIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLOBOĐENJA BOSNE I HERCEGOVINE, 1943

Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne  []

SJEĆANJE – OMER HADŽISELIMOVIĆ

Omer Hadžiselimović je izgubio bitku s teškom bolešću. Rođen je u Sarajevu 1. januara 1946 godine, gdje je doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu 1978 godine. Tokom karijere obavio je brojne istraživačke posjete fakultetima i institutima diljem svijeta, uključujući Oxford University u Engleskoj, Sveučilište u Zagrebu u Hrvatskoj, Univerzitet u Beogradu u Srbiji, John F. Kennedy Institut u Berlinu u Njemačkoj  []

ČEKAJUĆI BOGUMILE

Maku Dizdaru Ko što tibetanski nomadi biraju poglavicu bacanjem kocke u kojem pobjeđuje onaj koji na kocki izgubi, dopalo mi je da poslije tebe nastavim čekati Bogumile. Da uvijek ima neko ko će im u susret izaći na njima razumljivom jeziku. Svakoga dana otvorim djedovsku hižu, iznesem smokve i natočim vino čitajući kamen dok čekam Bogumile. Uživam u svom poslu  []