Sinoć, kad se vratih iz topla hamama, Prođoh pokraj bašte staroga imama; Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina, S ibrikom u ruci stajaše Emina. Ja kakva je, pusta! Tako mi imana, Stid je ne bi bilo da je kod sultana! Pa još kad se šeće i plećima kreće… – Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!… Ja joj nazvah […]
Pjesmi cu pristupiti iz jezickog ugla. Ako dovoljno sabrano naperimo sluh, odmah cujemo jezicku aritmiju, to jest, smjenjivanje dva glasa medjusobno oprecna, koji se sudaraju. U prvoj strofi, jezik je umiven, poetican, s dozom svecanosti: jedna uravnotezena recenica proteze se kroz cetiri stiha, sa turcizmima stavljenim u rime, to jest na povlastena mjesta u strofi, sto cini osjetnijim njihovo prisustvo […]
Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paucini i srebrnoj magli tvojih prica, i o strasnom kraju koji […]
Plačem Zbog ljubavi tvoje što napravi me robom Zbog ljubavi što oslobodit me ne može Plačeš.
O tebi su ispjevane sve pjesme i ne bi smjelo ništa više o tebi da se pjeva O tebi su rečene sve rijeći i ne bi moglo ništa više o tebi da se kaže Tvoje platno je ostalo tajnovito kao noć i tvoji prosci prozirni kao jutro Pa ipak te moram smjestiti u onaj krug nejasnih bića stvari i stanja […]
Ti si velik Strašan U veličini Svojoj Ti si Jak Do boga A ja Niko I ništa To ključ je Za tebe Pa Ipak Moj si Da ne bih Tvoj Bio Ključ je to Za mene Čovjeka Tvoje Duge ruke Neće nikada doprijeti Do mog malog uplašenog srca
Pitam se, što mislim o sintagmi BOSANSKI DUH? Moram priznati da o toj sintagmi nikada nisam mislio, ali je sa nekog drugog stanovišta još poraznije i to što vjerujem da se neću njome moći ni na koji način, a naročito ne mislilački, niti u doglednoj budućnosti baviti. Ne, barem iz dva razloga. Prvi je neznanje. Ne znam šta je pojam […]
Posljedica