Svezak 05 Br. 4 (2010): Oktobar

- S druge strane rijeke

Prije rata se tek po imenima prepoznavala naconalna pripadnost u mom rodnom gradu a sada je dovoljno pogledati na kojoj strani rijeke neko živi. Na istočnoj strani su Bošnjaci a na zapadnoj Hrvati. Moj rodni Mostar je rascijepljen k'o prezreo nar. Srba, koji su prije rata činili jednu četvrtinu ukupnog stanovništva, gotovo da više i nema. „Vratiću se za sat-dva,“  []

- Između Istoka i Zapada: Tri bosanska pisca-buntovnika: Kočić, Andrić, Selimović

Omeđena rijekama i planinskim vijencom Dinarida, planinska Bosna, koja nekad bijaše nezavisno kraljevstvo, je oduvijek bila velika prepreka za sve strance koji su je htjeli okupirati i upravljati njom. Osmansko carstvo koje je ušlo u zemlju na poziv pojedinih buntovnih magnata (otuda i izreka “šaptom Bosna pade”) je vladalo tom turbulentnom zemljom više od četiri stotine godina (1463-1878). Tokom 18.  []

- otkrivanje Bosne i Hercegovine u britanskoj putopisnoj literaturi (1844-1912)

Prve tragove engleskog interesovanja za Bosnu i Hercegovinu nalazimo krajem 16. vijeka. Radilo se o vrlo kratkotrajnom interesovanju koje se brzo nakon toga, već početkom 17. vijeka, i ugasilo. Za prve putnike Bosna i Hercegovina je predstavljala samo jednu etapu u mnogo dužem putovanju sa Istanbulom kao posljednjim odredištem. Kada nisu putovali isključivo morem, jedan od puteva koji su prvo  []

- Odvojiti historiju od mita: Razgovor (II)

LIFSCHULTZ: Dok govorimo o multinacionalnim državama, možete li elaborirati pobliže Vaš argument iznesen u knjizi Nacionalno pitanje u Jugoslaviji da su demokratija i jugoslovenski „unitarizam“ bili nekompatibilni fenomeni. U drugim multinacionalnim državama kao što su Pakistan i Indija, na primjer, tvrdi se upravo suprotno. Dakle, raspad Pakistana 1971. vidi se prvenstveno kao nestanak demokratije u jednoj sve autoritarnijoj državi. Mogu  []

- Solipsizam ispričan dostojanstveno: Refleksije o romanu Derviš i smrt

“Malodušnost” je riječ u srpskohrvatskom jeziku kojom Henry Cooper u svom predgovoru opisuje temu romana Meše Selimovića “Derviš i smrt”. Adekvatan prevod te riječi su malodušnost i moralni kukavičluk, ali njena transliteracija – mala ili smanjena duša – dosta pomažu našem shvatanju i značenja riječi i teme romana. Ahmed Nurudin, glavni protagonista, govori o patnji svoje uznemirene duše. Tok duševne  []

- Vertikalno i horizontalno

Kako vriskove da zakopamo duboko u zemlju zaborava Da nas ne dostignu na ovim teškim putovima Kako da skupimo sve drage riječi i osmijehe u ove tijesne torbake Kako da potkujemo što otpornijom kožom ove ranjave noge Za nama neka ostane tuga i sve njezine druge I neka umjesto baklji pohoda u ovom mračnom tijestu nepoznatog Sve dublje i dublje  []