Svezak 06 Br. 3 (2011): Jul

- Sjećanje na Sarajevo

Sljedeća tri zapisa dio su “Povremenog dnevnika o ljubavi i ratu,” koji je autor tek djelimično napisao. Dnevnik treba da obuhvati pedeset godina autorovog života u Bosni – od njegovog ranog djetinjstva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Osmijeh – proljeće 1939, proljeće 1941. Njen osmijeh… Ah, šta bih samo dao kad bih mogao spjevati odu tom  []

- Odlomci iz romana “Uhode”

Stigao sam dogovorenog dana. Dvije noći noćio sam u ovdašnjem hanu. Upoznao sam se s nekoliko uglednijih, odnosno oni su se udostojili da me pitaju za ime, porijeklo i razlog dolaska. Ubijedio sam ih u dogovorene podatke. Na prvi pogled, sve je mirno, ili ja još nisam uspio da izoštrim čula za ovu sredinu. Čovjek za koga ste rekli da  []

- O stereotipima i Bosni

U modernom svijetu, koji je bombardovan medijima i tuđim percepcijama stvarnosti, stereotipi su alati za procesiranje iskustva i način komunikacije. Svoje percepcije kostimiramo i sporazumijevamo se putem pojednostavljenih šema za prepoznavanje pojmova. Akcija uma vrši pojednostavljivanje stvarnosti kroz uokvirivanje novog iskustva u stereotipe tako što informacije generalizuje, briše ili iskrivljuje, kako bi se uklopile u forme koje već poznajemo. Stvarnost  []

- Ruždi-paša i sarajevski Jevreji

Neki Jevrejin iz Sarajeva imenom Moše Havijo prešao je u Travniku na islam, lukavošću se uvukao u red derviša i dobio ime derviš-Ahmed. Neukom muslimanskom puku izdavao se za čudotvorca, nadahnuta božjom inspiracijom i narod je u njega vjerovao. Valjda je taj lažni derviš-Ahmed učinio kakav prepad na Jevreje, jer – kako priča veli – ovi su, kada je pethodnik  []

- Katarinina priča

D.O.M. Catherine Reginae Bosnensi Stephani Ducis San (c) ti Sabbae Sorori,  Et genere Helene et Domo Principis Stephani natae, Tomae Regis Bosnae Uxori. Quantum vixit annorum LIIII Et odbormivit Romae Anno Domini Et odbormivit Romae Anno Domini MCCCCLXXVIII DIE XXV Octobris Monumentum ipsius scriptis positum.  To na grobu mome piše, a ne piše zašto i kako dospjeh tu, u tuđoj zemlji da umrem.  []

- Katarina Vukčić Kosača (1424-1478)

Nekoliko žena ostavilo je vidljiv trag u povijesti srednjovjekovne Bosne. Jedna od najzanimljivijih svakako je kraljica Katarina Vukčić Kosača. Ona svojom životnom sudbinom osvjetljuje povijest posljednjih desetljeća bosanskog kraljevstva, pa nije čudo da svi oni koji opisuju bosansku povijest XV stoljeća, neizostavno i njoj posvećuju dostojnu pažnju. Djetinjstvo i mladost Katarina Vukčić Kosača bila je kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutoga  []

- Legende o kraljici Katarini

Poznati povjesničar Dr. Vlajko Palavestra skupljajući narodnu tradiciju u Bosni i Hercegovini ustanovio je da je i danas još uvijek živo sjećanje na događaje i ličnosti srednjovjekovne Bosne. Posebice priče o kraljici Katarini koje se i danas mogu čuti kod starih seoskih ljudi u okolici Kraljeve Sutjeske, Kreševa, Fojnice, Olova i drugih mjesta srednje Bosne. Pored legendi koje je zapisao  []

- O političkom značaju retorike Ratka Mladića

General Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba ušao je u Srebrenicu 11. jula, nekoliko trenutaka iza prvih srpskih vojnika u pratnji televizijske ekipe. “Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu, “ rekao je Mladić u kameru. “Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.” Tom Gjelten. Pogledajmo sramnu izjavu Ratka Mladića nakon zauzeća Srebrenice  []